Rogoznica
- Udaljenost od apartmana do mora 40m
- Udaljenost do centra Rogoznice, super marketa, caffe barova, restorana - 700m
- Aerodrom (Split) - 38 km
- Šibenik - 28 km
- Trogir - 30 km
- Slapovi Krke (organizirani izleti) nacionalni park - 38km
Rogoznica, mirno mediteransko mjesto u dubokom zaljevu, sakrivenom od udara otvorenog mora u samom srcu Dalmacije te je idealno mjesto za odmor s obitelji i prijateljima. Rado je posjećuju i nautičari jer je poznata kao jedna od najljepših i najsigurnijih luka na Jadranu. Plaže su u Rogoznici raznovrsne, a svako naselje nudi skrovita kupališta u brojnim malim uvalama. Rogoznica je poznata i po čitavom nizu zabavnih i kulturnih manifestacija, u organizaciji Turističke zajednice, to je vrijeme kada ulice odišu posebnom atmosferom.
Središte se Rogoznice nalazi na poluotoku gdje su se uglavnom zadržale stare kamene kuće, što rogozničkoj rivi daje autentičnu mediteransku atmosferu. Veći dio otoka prekriven je borovom šumom te je idealan za šetnju i ostale vrste rekreacija. Uz jednu od najpoznatijih svjetskih marina - marina Frapa, koja uz brojne sadržaje nudi i 400 brodskih vezova, moguće je posjetiti slano jezero Zmajevo Oko, prirodni bioreaktor, površine 5300 četvornih metara i 15 m dubine.
Rogoznica i cijela njena okolica raspolažu nekoliko privatnih restorana u kojima se, uz druga jela nude i riblji specijaliteti spremljeni po rogozničkoj recepturi. Tijekom ljeta Turistička zajednica organizira i čitav niz zabavnih i kulturnih priredbi od kojih je središnja već tradicionalna Rogoznička ribarska noć.
Na poluotoku Gradina smjestilo se jezero Zmajevo oko ispunjeno morskom vodom. Jezero je nepravilnog eliptičnog oblika ( 150 x 70 m ), površine 5.300 m četvornih i dubine 15 metara. Morsko jezero Zmajevo oko smatra se prirodnim bioreaktorom u kojem se odvijaju intezivni biokemijski procesi. Neposredno uz ovaj geohidromorfološki fenomen.
Župna crkva i crkveni toranj dominiraju naseljem. Prvotnu župnu crkvu sv. Nikole posvetio je biskup V. Arrigoni 11. svibnja 1615.g., a godine 1683. crkva je proširena i nazvana imenom Velike Gospe ili Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo.
Prvi doseljenici za svoje ognjište odabrali su jos 1390. godine kopneni dio današnje Rogoznice - Kopaču, a obližnji otočić - Kopara, na kojem su stanovnici tražili skloniste pred turskim najezdama, naseljen je 1518. godine. Kada je opasnost od Turaka minula otok je s kopnenim dijelom povezan nasutim putem. Na otoku je 1809. godine za vrijeme francuske vladavine sagrađena i tvrđava.
Na rogozničkom području, sa sigurnošću se može govoriti o kontinuitetu življenja od prapovjesti do srednjeg vijeka, pa sve do danas. Mnogi arheolozi drže kako je na rogozničkom području bila grčka kolonija Herakleja.